Posjeta Gračanici

Predavanje i diskusija o privredi i novim tehnologijama

Pružanje kvalitetnog obrazovanja mladima iz oblasti informacionih tehnologija je šansa i odgovornost koju Bosna i Hercegovina ima kako bi mlade zadržala u Bosni i Hercegovini te podsticala rast i razvoj privrede.

Na kraju teksta, poslušajte i dijelove predavanja iz Gračanice, a poslušajte i mladost koja predstavlja budućnost Bosne i Hercegovine.

Prof. dr. Mirsad Hadžikadić, kandidat za člana Predsjedništva BiH, 7. jula 2018. godine posjetio je Gračanicu. U okviru posjete, održao je predavanje na temu Privreda i nove tehnologije, obišao jako uspješnu firmu Plamingo d.o.o. i susreo se s lokalnim privrednicima. Naglasio je kako je pružanje kvalitetnog obrazovanja mladima iz oblasti informacionih tehnologija šansa i odgovornost koju Bosna i Hercegovina ima kako bi mlade zadržala u Bosni i Hercegovini te podsticala rast i razvoj privrede.

Svoja iskustva rado je podijelio sa značajnim javnim ličnostima, privrednicima, mladima i svim zainteresovanim posjetiocima koji su se na predavanju, koje je počelo u 11.00 sati, okupili u punoj sali u tržnog centra Etna u Gračanici. „Mi u Bosni i Hercegovini nismo toliko predaleko od novih tehnologija samo što se ljudi bore za budućnost protiv onoga što im budućnost nudi. Tehnologija je svuda. Danas ne postoji posao koji nema veze s digitalnom tehnologijom. Digitalna transformacija društva definiše budućnost koju nemamo ovdje u Bosni i Hercegovini. Posljednji put sam u Americi otišao u opštinu prije deset godina. Tamo se sve odvija elektronski: preko laptopa plaćam račune, primam informacije, dobivam potrebne dokumente. Otkako sam se prije tri mjeseca vratio u Bosnu i Hercegovinu, u opštini sam bio 12 puta, ispunio 58 formulara i platio 60 taksi.“

Prof. Hadžikadić pojasnio je šta su tehnologije u svijetu u kojem živimo. „Tehnologije su automobili koji se sami voze. Svijet se više ne bavi automobilima koji se voze već time ko programira autombile koji se voze.“ Takođe je objasnio način na koji se društvene mreže koriste da utiču na naše mišljenje. „Postoje automatski dijelovi softvera, botovi, koji glasaju a da mi to ne znamo, šalju nam poruke a da mi ne znamo da nam poruke dolaze. Internet postaje planetarni mozak. I postaće. Ono što još uvijek nemamo je to da se informacije koje internet ima koriste za razmišljanje da bi se poruke automatski generisale. Nemamo to zato što tehnologija nema funkciju koju ima naš mozak, a to je da se isti neuron koristi za spremanje i obradu informacije. Internet to još nema ali imaće.“

Prof. Hadžikadić govorio je i o umjetnoj inteligenciji. „Ona radi kao mozak, ali na osnovu primjera. Računar pamti primjere, nauči da ih prepoznaje i onda je milion puta brži od nas. Međutim, računar ne može da razmišlja, jer mu nedostaje funkcija koju u mozgu ima prefrontalni korteks. To je nova tehnologija koja dolazi, npr. kriptovaluta i blokčejn – protokol o povjerenju u digitalnim tehnologijama.“

Istakao je da su nove tehnologije izuzetno važne „zato što će jako promijeniti naš život, ali i zato što će život naše djece drastično promijeniti. Niko ne može da shvati ni predvidi idućih pet godina, a to znači da mi moramo da prihvatimo odgovornost da učestvujemo u tome. Većina razvijenog svijeta bavi se tehnologijom koja će uticati na nas. Zato mi u Bosni i Hercegovini moramo obrazovati naše mlade da budu spremni za budućnost koja je puna tehnologije. Naši mladi koriste i razumiju tehnologije.“ BiH gubi ne samo mladost i mlade nego i budućnost prema kojoj ide. „Mi u BiH ne ulažemo u obrazovanje i obrazovne ustanove. Daleko više ulažemo u finansiranje političkih stranaka nego u razvoj i to mora da se promijeni.“

Nakon predavanja i izuzetno zanimljive diskusije koja je uslijedila, prof. Hadžikadić posjetio je proizvodni pogon firme Plamingo d.o.o. u Poslovnoj zoni Gračanica. Osnovna djelatnost ove izvozno orijentisane firme koja zapošljava preko 200 radnika je brizganje i hromiranje plastičnih dijelova za autoindustriju, industriju kućanskih aparate, sanitarnu galanteriju i industriju namještaja i primjer je uspješne poslovne priče u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Platforma za progres