Jedni se bogate, drugi traže hranu po kontejnerima

COVID - 19 je, osim udara na zdravstveni sistem, pogodio i druge sfere života, gdje je nanio nesagledive posljedice.

Konkretno, ekonomija je prva osjetila tektonske promjene uzrokovane pandemijom, od kojih niko nije ostao imun niti pošteđen.

Ili, ipak jeste?

Dok se svijet suočava sa pandemijsko - ekonomskom krizom globalnih razmjera, usljed koje, u prosjeku, dnevno umire 21300 ljudi, industrije bankrotiraju, radnici ostaju na ulici, cijene divljaju, neki se bogate.

Službeni podatak kaže da je deset najbogatijih ljudi svijeta svoje bogatstvo udvostručilo tokom pandemijskih godina, što je jako sipmtomatično i izaziva opravdanu sumnju, revolt i nezadovoljstvo.

U kojoj mjeri je taj trend nesrazmjera prisutan u Bosni i Hercegovini, nije nam poznato, ali na osnovu nekih pokazatelja i afera, imamo opravdanu sumnju da je i kod nas prisutan trend „nekome rat, nekome brat“. 

Doduše, taj trend je kod nas na sceni već duži niz godina, a mi smo izgradili „kolektivni imunitet“.

Koliko ljudi u Bosni i Hercegovini je ostalo bez posla, ili čija poslovna egzistencija je postala ugrožena? Koliko su nam potrošački izazovi, usljed povećanja cijena, postali nerealni za naš standard? Dok, paralelno s tim, vladajući rade kriminal sa nabavkom respiratora i druge opreme sredstava.

Bosno i Hercegovino, do kada ćemo ih tolerisati?