Intervju: Ja sam kandidat koji je okrenut ka budućnosti
Nadam se da će dijaspora ovoga puta učiniti sve da se njihov glas čuje
Odlazak mladih mogu zaustaviti samo nove politčke snage koje će rješavanje problema odlaska mladih definisati kao prioritet od najveće važnosti.
Ovaj razgovor je najavljen 21. februara ove godine u povodu mog prethodnog intervjua sa Hadžikadićem. Doduše, najavili smo da će se desiti u maju, ali iz objektivnih razloga je došlo do malog vremenskog pomjeranja. Zapravo, čekali smo da moj sugovornik i službeno postane kandidat za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima u oktobru pa da potom ponovo razgovaramo za javnost. I nakon što se prijavio kao nezavisni kandidat, ispunivši sve propisane uvjete za to, te nakon što je CIK prihvatila njegovu kandidaturu, stekli su se i uvjeti da razgovaram sa prof. dr. Mirsadom Hadžikadićem, ali sada kao sa nezavisnim kandidatom za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Dakle, evo nas pri još jednom razgovoru za javnost nakon 3,5 mjeseca a kojeg smo još tada i najavili. Posljednji dan mjeseca maja CIK je prihvatio Tvoju kandidaturu i sada si i službeno nezavisni kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Jesu li osjećaji isti – i do prije neki dan kada si bio “najavljeni kandidat” i sada kada si postao “zvanični kandidat” ili ipak ima neke razlike?
HADŽIKADIĆ: Hvala na ukazanoj prilici da ponovo razgovaramo. Tačno je da je CIK prihvatio registraciju političke organizacije Mirsad Hadžikadić – Platforma za progres na izborima u oktobru ove godine, koja će samo imati kandidata za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda. Organizaciju smo morali stvoriti kako bismo mogli otvoriti račun u banci, zakupiti prostor za kancelariju i zaposliti ljude. Stvarna lista sa imenima kandidata se predaje tek krajem juna i tokom jula. Međutim, pošto je sada već izvjesno da će se to desiti, osjećanje je zaista lijepo. Mada smo mi bili uvjereni da ćemo prikupiti 5.000 potpisa i 20.000 KM koji su bili neophodni za registraciju organizacije, bilo je dana kada smo morali upregnuti sve snage kako bi se prikupila dnevna količina potpisa. Činjenica da smo skupili preko 8.000 potpisa govori o snazi našeg pokreta. Moram zaista odati priznanje svim dobrovoljcima i prijateljima pokreta koji su se maksimalno angažovali da ovaj prvi korak bude tako uspješan. To se zaista može desiti samo kada ljudi duboko vjeruju u ono što rade.
Vratio si se u BiH, u Sarajevo 15. maja. Koje bi važnije aktivnosti izdvojio koje ste Ti i Tvoj tim realizirali od povratka do danas a tiču se Platforme odnosno Tvoje kandidature i radnji koje su bile vezane za nju?
HADŽIKADIĆ: Ja sam došao u Sarajevo 6 dana nakon što su se izbori objavili. Nismo imali mnogo vremena za gubljenje. Prije mog dolaska već su se obavile narudžbe i nabavke štandova i banera za sakupljanje potpisa. Također se počeo okupljati tim dobrovoljaca. To se sve intenziviralo po mom dolasku. Organizirali su se timovi po raznim gradovima. Dijaspora se također uključila u zvanje porodice i prijatelja u Bosni i Hercegovini kako bi ih animirala da učestvuju u akciji. Imali smo dnevne sastanke tima na kraju dana kako bismo utvrdili činjenično stanje sa potpisima. Kad smo predali potrebnu dokumentacuju CIK-u počeli smo sa dopunom tima za kampanju. Taj dio još traje. Kampanja se mora osmisliti i formirati timovi za rad na terenu. To nije lak posao. U međuvremenu sam posjetio Tuzlu, Mostar i Zenicu gdje sam održao predavanja na univerzitetima i visokim školama. U Tuzli sam bio i na komemoraciji stravičnog događaja koji se desio 25. maja 1995 kada je na Tuzlanskoj Kapiji poginula 71 osoba, uglavnom mladi ljudi, od eksplozije granate.
Kakve si utiske ponio nakon susreta sa reisom Kavazovićem? Hoće li konačno Islamska zajednica u ovom izbornom ciklusu biti distancirana od bilo koje političke opcije ili pojedinca s obzirom na činjenicu da tako nije bilo ranije?
HADŽIKADIĆ: Razgovor sa Reisom Dr. Kavazovićem je bio konstruktivan i korektan. Razgovarali smo o stanju u Bosni i Hercegovini, potrebi za promjenama i važnosti registracije glasača u dijaspori. Islamska zajednica je organizovana snaga koja može puno doprinijeti da ljudi ozbiljno shvate svoju demokratsku dužnost i glasaju za kandidata koji je najbliži njihovom stajalištu. Ja sam spreman da posjetim poglavare i drugih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Koje si Ti kao goruće probleme bh. države i bh. društva detektirao i jesu li rješivi? Ako jesu, kako bi ih Ti riješio sa pozicije člana Predsjedništva, naprimjer?
HADŽIKADIĆ: Mislim da postoje tri osnovna problema bh. države i bh. društva. Prvo, apatija je zahvatila sve segmente društva. Ljudi ne vjeruju da se išta može učiniti da se stanje promijeni. Međutim, to apsolutno nije tačno. Dovoljno je da samo u jednom glasačkom ciklusu ljudi glasaju za kandidate u koje zaista vjeruju da bi se situacija drastično promijenila. Drugo, ljudi su postali ovisni o strankama. One im daju i oduzimaju posao, određuju napredovanje u društvu i pristup privilegijama svih vrsta. Ta ovisnost je izuzetno opasna. Ljudi gube slobodu djelovanja i razmišljanja. Takva stanja rezultiraju u porastu korupcije i umanjenju poslovne kreativnosti društva. Slično prvom problemu, ljudi moraju da shvate da nastavkom podrške sistemu koji je doveo državu u stanje bezizlaznosti samo produžava agoniju. Oni moraju da pokažu svoju zrelost na dan izbora time što će glasati za kandidate kojima vjeruju, kandidate koji donose talas neophodnih promjena. Treće, iako država može da funkcioniše bolje nego do sada čak i u okviru postojećeg ustava, ipak je neophodno da se ustav konačno usaglasi sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima i postavkama modernog građanskog društva. To se može ostvariti putem usaglašavanja interesa svih politčkih činilaca, ali je za to potrebno da na izborima glasači izaberu predstavnike koji žele da rade za dobrobit Bosne i Hercegovine kao njihove domovine. Moj zadatak je da u ljudima probudim vjeru da su promjene moguće i da svako od njih mora da da svoj doprinos.
Da li bi u rješavanju barem nekih bh. gordijevih čvorova koristio i neke svoje stručne kapacitete pri čemu prvenstveno mislim na onaj dio koji se odnosi na kompleksne sisteme?
HADŽIKADIĆ: Mislim da se zaista mogu koristiti računari da bismo bolje shvatili poluge promjena u Bosni i Hercegovini, ne samo analizom putem metodologije kompleksnih sistema nego i upotrebom analitičkih programa koji dopronose boljem razumijevanju društva u cjelini. Danas moderne kampanje sve više koriste računare da bolje razumiju biračko tijelo. Podatci postoje svuda. Mi samo trebamo da ih prikupimo, analiziramo i interpretiramo. To ćemo mi i uraditi.
Do ovog trenutka poznata su neka imena kandidata za članove Predsjedništva, a neka se uvjerljivo naziru. Da li su Te neke dosadašnje kandidature i koalicije iznenadile i šta vidiš kao svoju prednost u odnosu na svoje protukandidate (barem na one koji su do ovog trenutka poznati pa i on za koje se realno može pretpostaviti da će se kandidirati), odnosno na čemu temeljiš svoj optimizam kojeg, ne samo da treba razumjeti, nego i podržati i koji će Ti biti pogonsko gorivo na putu kroz kampanju do konačnog cilja?
HADŽIKADIĆ: Dosadašnji kandidati me nisu iznenadili. Naravno, bilo je mnogo spekulacija oko identiteta kandidata pojedinih stranaka, ali na kraju se ipak sve svodi na isto: svi protukandidati, bez obzira ko su oni, su usmjereni na ponavljanje i stalnu upotrebu tema iz prošlosti. Njima trebaju podjele kako bi pobijedili na izborima. Njihova izborna taktika je širenje straha. Ja sam kandidat koji je okrenut ka budućnosti. Ja donosim nadu i spremnost da se uhvatim u koštac sa problemima kako bi nam svima bilo bolje. Moji protukandidati su usmjereni ka osvajanju vlasti. Ja sam posvećen pozitivnim promjenama u društvu. To je ogromna razlika.
Kako ćeš obavljati kampanju: putem tribina, medijski, neposredno-od čovjeka do čovjeka…? I hoćeš li se u kampanji ograničiti samo na svoju izbornu jedinicu (Federacija BiH) ili ćeš je voditi na cijelom teritoriju BiH?
HADŽIKADIĆ: Mi ćemo koristiti sve metode koje su nam na raspolaganju, uključujući tribine, predavanja na univerzitetima, društvene medije, TV emisije, reklame, postere itd. Mi moramo naći načina da dođemo do svake osobe, bez obzira gdje ona živjela i ko ona bila. Mi ćemo ići i u RS, i u zapadnu Hercegovinu jer i tamo treba da dođe do promjene svijesti. Ti ljudi mogu pomoći time što će izabrati osobe sa kojima se može graditi bolja budućnost za Bosnu i Hercegovinu.
Ali, Tvoja izborna jedinica i potencijalno biračko tijelo su u velikom broju i izvan BiH. Kako do njih doprijeti u toku kampanje i kako ih animirati da se masovnije odazovu glasanju?
HADŽIKADIĆ: Na posljednjim izborima dijaspora nije glasala u velikom broju. To je dijelom zato što sam proces registrovanja i glasanja zahtijeva priličan trud, a dijelom zato što ima mnogo malverzacija vezanih za slanje i brojanje glasačkih listića. Međutim, postoje neke indikacije da se dijaspora pokušava bolje organizirati ovaj put kako bi u većem broju izašla na izbore. Nadam se da će dijaspora ovoga puta učiniti sve da se njihov glas čuje.
BiH je prije desetak godina bila ispred mnogih država zapadnog Balkana na putu ka EU, a danas je samo Kosovo iza nas. Da bi se neka bolest liječila, osim dijagnoze koju upravo izrekoh, treba detektirati i uzročnike. Dakle, ko su po Tvom mišljenju uzročnici zastoja naše zemlje na putu eurointegracija i kako taj put ubrzati?
HADŽIKADIĆ: Nisu svi u Bosni i Hercegovini podjednako zainteresirani za pristup EU. Pojedine političke snage aktivno blokiraju svaku mogućnost ispunjenja evropskih uvjeta za članstvo u EU. U isto vrijeme, ni Evropska unija nije pravilno sagledala stanje u kojem se BiH nalazi i pomogla joj da prebrodi sadašnju krizu. Malo je cinično tražiti od političkih elita u BiH da se dogovore kad je sasvim jasno da one to ne žele, i da koriste ovakav evropski stav kao priliku da blokiraju cijeli proces. Mislim da je Evropa trebala da primi Balkanske države u paketu i tako ih prisile da pomognu jedna drugoj da se pripreme za evropske integracione procese. Možda još nije kasno za takav pristup sa preostalim zemljama zapadnog Balkana.
Rusi su već involvirani u neke, ne samo ekonomske, projekte u BiH, bilo preko Dodika ili na druge načine. Da budem precizniji: bojati se je nekog vojnog prisustva te zemlje na području BiH, jer paravojnog je već bilo. Da li je minut do dvanaest da se Amerika ozbiljnije pozabavi Bosnom na način da se zaustave spomenuti trendovi kao i da naša zemlja dođe do nekog normalnog Ustava?
HADŽIKADIĆ: Mi moramo biti prijatelji sa svim zemljama koje mogu i žele doprinijeti boljitku naše domovine. Ruske investicije su dobrodošle, kao što su dobrodošle i kineske i turske investicije, na primjer. Problem nastaje kada se pojedine zemlje odluče uticati na političke procese u državi. To se ne može dozvoliti. Prisutnost SAD na ovom području je veoma važna kao protivteža svim drugim uticajima. Ja se nadam da će se SAD ponovo aktivno uključiti u rješavanje političkih problema u Bosni i Hercegovini i njenom pristupu NATO i EU. Dio tog procesa mora biti i revizija trenutnog Ustava BiH koji strukturalno onemogućava integracione procese unutar države.
Odlaze mladi iz BiH, odlaze čitave porodice, čak i one situirane i našoj zemlji prijeti ozbiljna demografska eksplozija sa nesagledivim posljedicama i to nije “specijalitet” samo naše zemlje, nego se isto dešava i sa našim komšijama i susjedima, što nam, naravno, ne treba biti utjeha. Kako, ako ne potpuno zaustaviti, a ono smanjiti iseljavanje iz BiH?
HADŽIKADIĆ: Mladi ne žele da idu odavde ali ih mi tjeramo sa visokim stepenom nezaposlnosti i korupcije, konstantnim raspirivanjem mržnje među narodima, ubrzanom erozijom države prava i neadekvatnim sistemom obrazovanja. Odlazak mladih mogu zaustaviti samo nove politčke snage koje će rješavanje problema odlaska mladih definisati kao prioritet od najveće važnosti. Također, odlazak mladih značajno narušava demografsku sliku Bosne i Hercegovine. Ako se nastavi odlazak mladih onda država neće moći da obezbijedi nastavak penzionog sistema, programe socijalne zaštite i ekonomski rast. To bi devastiralo državu na svim nivoima njenog djelovanja. Mi bismo iznenada morali početi uvoziti radnu snagu. Očigledno je da rješavanje problema mladih je jedan od ključeva dugoročnog uspjeha Bosne i Hercegovine.
Iako na to ni Ti ni ja ne možemo nimalo utjecati, ipak Te pitam: s kojom dvojicom u Predsjedništvu bi mogao surađivati a s kojima ne bi, eventualno?
HADŽIKADIĆ: Ja mogu surađivati sa svima. Ako suradnja ne bude moguća onda ću primijeniti diplomatske, pravne i ekonomske korake koji će, nadam se, uspješno objasniti drugoj dvojici da je u intreresu njihovih naroda i njihovom ličnom interesu da surađuju u procesu izgradnje funkcionalne Bosne i Hercegovine.
Kakvu bi vanjsku politiku kao član Predsjedništva vodio prema komšijama i susjedima, odnosno ostatku Evrope i svijeta? Posebno, kada je riječ o Srbiji i Hrvatskoj, koje svako malo pa se miješaju u unutarnje stvari BiH, da li bi reagirao na svaku antibosansku kampanju iz tih zemalja i kakve bi Tvoje reakcije eventualno bile?
HADŽIKADIĆ: Ja ću reagovati snažno na svaki pokušaj da se destabilizira Bosna i Hercegovina. Ali isto tako ja ću nastojati biti proaktivan i nametnuti svoju agendu susjednim zemljama i cijelom svijetu. Bosna i Hercegovima mora postati politički, finansijski i ekonomski integrativni faktor cijelog regiona. Ali, da bismo to uradili, mi moramo pretvoriti Bosnu i Hercegovinu u stabilnu i ekonomski jaku državu. Mi to možemo.
Da li će Platforma imati svoje kandidate za skupštine na određenim nivoima (kantoni, entiteti, BiH)?
HADŽIKADIĆ: Ne na ovim izborima. To ćemo spremiti za slijedeće izbore. Ovoga puta imaćemo samo kandidata za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.
Ovaj razgovor je nešto duži nego ostali moji intervjui, ali mogao je biti i duži, s obzirom na važnost trenutka i tema koje su ostale netaknute. Evo, na samom kraju, iako se online zainteresirani mogu informirati o donacijama za Platformu, hoćeš li i za moje čitatelje reći kako se može izvršiti donacija za Tvoju kampanju, odnosno za Platformu?
HADŽIKADIĆ: Doniranje se može izvršiti prekon naše Web stranice mirsadhadzikadic.ba gdje pri dnu te stranice postoje 2 načina uplate: putem PayPala i putem direktne uplate na račun.
Hvala Ti velika za ovaj razgovor.
HADŽIKADIĆ: Hvala Tebi za ovu priliku da se obratim Tvojim čitateljima.
RAZGOVARAO: Bedrudin GUŠIĆ (979) - bedrudingusic.wordpress.com