Saopštenje vezano za finansiranje političkih stranaka u BiH

Ostavljeno previše prostora za različita tumačenja, manipulaciju i korupciju

Potrebno je uvažiti i ispoštovati preporuke Grupe država članica Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) kada je u pitanju finansiranje političkih stranaka u našoj zemlji.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2014. godinu,  ukupni rashodi za istraživanje i razvoj (GERD) u BiH iznosili su 70,4 miliona KM ili 0,26% bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine koji je u 2014. godini iznosio 27,26 milijardi KM. To je znatno ispod evropskog prosjeka od 2,01% BDP-a. Cilj EU je dostizanje prosjeka od 3% izdvajanja BDP za istraživanje i razvoj do 2020. godine. Strateški cilj BiH je dostizanje izdvajanja od 0,85% BDP za istraživanje i razvoj do 2022. godine. Ovakvim postavljanjem strateških prioriteta Bosna i Hercegovina neće se pridružiti EU decenijama.

U BiH, zemlji u kojoj je izdvajanje budžetskih sredstava problematično za one oblasti koje su u svim razvijenim zemljama prioritetne, kao što je istraživanje i razvoj, za finansiranje političkih stranaka u periodu od 2004. do 2017. godine izdvojeno je ukupno 263.233.721,33 KM iz budžeta na svim nivoima uprave. Ovakvo stabilno finansiranje omogućio je Zakon o finansiranju političkih stranaka u BiH usvojen 2012. i dopunjen 2016. godine.

Finansiranje političkih stranaka u Bosni i Hercegovini regulisano je Zakonom o finansiranju političkih stranaka i poglavljem 15. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnosi na finansiranje izborne kampanje.

Članom 4. (Korištenje finansijskih sredstava) navedenog zakona predviđeno je da „(1) Finansijska sredstva iz člana 3. stav (1) ovog zakona politička stranka može koristiti isključivo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih svojim programom i statutom.“ Dakle, hipotetički, ako neka stranka u svom programu, koji nužno ne mora objaviti niti dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji, predvidi kupovinu glasova na bilo koji način, to je, nažalost, u skladu s važećim zakonom, što je apsurdno.

Način korištenja budžetskih sredstava koja političke stranke dobiju svake godine nije dovoljno precizno regulisan, što se jasno vidi iz sadržaja navedenog člana 4. Zakona o finansiranju političkih stranaka. Pregled, kontrolu i reviziju finansijskih izvještaja koje podnose političke stranke obavlja Služba za reviziju finansiranja političkih stranaka. Revizija finansijskih izvještaja političke stranke, u skladu s članom 10. stav (2) Zakona o finansiranju političkih stranaka, obuhvata izvještaje sjedišta stranke i najmanje dvije niže organizacione cjeline koje odabere Služba za reviziju. Posljednji izvještaj ove službe koji je dostupan javnosti na mrežnoj stranici Centralne izborne komisije je IZVJEŠTAJ O PREGLEDANOM STANJU FINANSIJSKOG POSLOVANJA POLITIČKIH STRANAKA U 2015. GODINI  iz septembra 2017 godine. Postavlja se pitanje zašto ovakvi izvještaji nisu dostupni javnosti i za 2017. godinu.

Novčane kazne predviđene za političke stranke i pojedince koji krše pravila o finansiranju političkih stranaka, kako je to predviđeno članovima 19. i 20. Zakona o finansiranju političkih stranaka, kreću se od 200,00 KM (dvije stotine konvertibilnih maraka) do 10.000,00 KM (deset hiljada konvertibilnih maraka), što je neozbiljno, jer ne odvraća političke stranke od kršenja propisa. Na primjer, Zakonom o finansiranju političkih stranaka nije predviđen prestanak javnog finansiranja za političke stranke koje prekrše odredbe o finansiranju. Način na koji političke stranke izvještavaju o izvorima finansiranja i o utrošku sredstava je, u suštini, prepušten samim strankama, odnosno njihovim internim pravilima.

Ovakav način regulisanja finansiranja političkih stranaka, bez usvojenog Zakona o političkim strankama na nivou BiH, a uz niz zakona koji tretiraju istu ili sličnu oblast (npr. Izborni zakon, entitetski zakoni o političkim strankama i o finansiranju političkih stranaka i dr.)  ostavlja previše prostora za različita tumačenja, manipulaciju i korupciju. Potrebno je uvažiti i ispoštovati preporuke Grupe država članica Vijeća Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO) kada je u pitanju finansiranje političkih stranaka u našoj zemlji. GRECO, dakle,  preporučuje da se:

  • Promoviše upotreba bankarskog sistema za primanje donacija i drugih izvora prihoda, kao i za plaćanje izdataka političkih stranaka i izbornih kandidata kako bi se mogao pratiti njihov tok te uvede načelo jedinstvenog računa za kampanju koji će se koristiti za finansiranje izbornih kampanja.
  • Preduzmu mjere za sprečavanje kršenja pravila o limitu troškova za vrijeme izborne kampanje, na način da se troškovi prikazuju izvan izvještajnog perioda kampanje i da se Centralnoj izbornoj komisiji odobri mandat za superviziju troškova političkih stranaka i izvan izbornih kampanja.
  • Poveća transparentnost računa i aktivnosti subjekata, koji su direktno ili indirektno povezani s političkim strankama – ili koji su na drugi način pod njihovom kontrolom – te da se računi takvih subjekata na prikladan način uključe u račune političkih stranaka.
  • Ojačaju mehanizmi interne finansijske kontrole političkih stranaka, u bliskoj saradnji s lokalnim i regionalnim podružnicama stranaka; uspostave jasna, dosljedna i specifična pravila o zahtjevima revizije prema političkim strankama te osigura potrebna nezavisnost profesionalaca koji vrše reviziju njihovih računa.
  • Povećaju finansijski i kadrovski resursi Odjela za reviziju Centralne izborne komisije kako bi isti bio bolje opremljen za efikasno obavljanje nadzornih zadataka vezanih za politička finansiranja, uključujući i osiguravanje bržeg i značajnijeg nadzora nad političkim strankama i finansijskim izvještajima tokom izbornih kampanja.
  • Za Centralnu izbornu komisiju uvede obaveza da sumnjiva krivična djela prijavljuje agencijama za provođenje zakona te ojača saradnja i koordinacija aktivnosti na operativnom i izvršnom nivou između Centralne izborne komisije, poreskih organa i agencija za provođenje zakona.
  • Jasno definiše kršenje političkih finansijskih pravila te uvedu efikasne, primjerene i djelotvorne za takvo kršenje zakona, naročito kroz proširivanje raspona visine mogućih kazni i povećanje obima kaznenih odredbi koje će pokriti sva lica/subjekte (uključujući i donatore) na koje se odnose obaveze iz Zakona o finansiranju političkih stranaka i Izbornog zakona.

 

S poštovanjem,

Mirsad Hadžikadić – Platforma za progres